Niz vrelih dana je uspostavljen 28.jula, objavio je naš poznati meteorolog Nedim Sladić večeras na svom facebook profilu.
Pogledajmo sada klimatologiju.
Prosječni broj vrelih dana, odnosno dana u kojem dnevna temperatura zraka prelazi 30 °C, u klimatologiji niza 1961-1990, što uključuje period djetinstva mojih, ali i roditelja moje generacije, iznosio je u prosjeku 12, kada se uprosječi cifra na okviru tri mjeseca klimatološkog ljeta — juni, juli i august.U prosjeku, tek svaki 6. ili 7. dan bilježio bi vrijednost temperature zraka od 30 °C u Sarajevu.
U klimatologiji niza 1981-2010, što uključuje moje djetinstvo, taj broj se uduplao — sa 12 na 24. U prosjeku, svaki 4. dan bi bio u granici vrelog dana.U mojoj mladosti, trenutna i posljednja relevantna klimatologija niza 1991-2020 govori o 29.4 dana, odnosno svaki 3. dan.
U posljednjih 25 godina, najmanji niz vrelih dana imali smo 2005, 2014. i 2018. godine kada ih je bilo manje od 20 — po 16 i 13, respektivno, a najviše 2024, 2025. i 2012. godine po 66, odnosno 58 dana.
Poenta nije samo u tome da su ljeta postala toplija. Promijenili su se i učestalost i trajanje toplih perioda. Ono što je nekada trajalo nekoliko dana danas može potrajati sedmicama. Nekada što se smatralo ekstremom ili nezamislivim scenarijem prije 70 godina (primjer 2024. godine), sada postaje scenario koji nije tako daleko od srednjeg scenarija, dok izolovani slučajevi sa malim brojem vrelih dana postaju više iznimka.
