Iako su dnevnice među najvišima dosad, vlasnici voćnjaka u Semberiji teško pronalaze radnike. Uz 130 KM dnevno, beračima su osigurani prevoz i dva obroka
Šljive su ove godine dobro rodile u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine, a sezona berbe je u punom jeku. Međutim, vlasnici voćnjaka suočavaju se s problemom koji je iz godine u godinu sve izraženiji – nedostatkom radne snage.
U Semberiji dnevnica za branje šljiva doseže i 130 KM, a radnicima su, osim zarade, osigurani prevoz i hrana.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić kaže da, uprkos visokim dnevnicama, nije lako pronaći berače.
„Uprkos dnevnicama koje idu i do 130 KM, muku mučimo da nađemo berače i kupljače. Činjenica je da ljudi ne žele da rade ovaj posao“, rekao je Bakajlić za Srpskainfo.
Za osam sati rada moguće ubrati više od pola tone
Radni dan traje od 7 do 15 ili od 8 do 16 sati. Radnicima je u 10 sati osiguran doručak, dok se oko podneva poslužuju kafa, sladoled ili lubenica, a nerijetko i kolači ili torta. Nakon završetka posla čeka ih i ručak.
Uprkos svemu tome, do radnika je, kako navodi Bakajlić, teško doći.
Najčešće posao tokom ljetnog raspusta prihvataju učenici i studenti, koji na ovaj način žele dodatno zaraditi.
Prema njegovim riječima, jedan berač tokom osmosatnog radnog dana može ubrati više od pola tone šljiva. Oni koji šljive kupe sa zemlje mogu prikupiti i oko 100 kilograma više, jer se plodovi brže skupljaju nego što se beru.
Riječ je uglavnom o sorti čačanka, čiji je plod krupan, pa se kilogrami brzo nakupe.
Otkupna cijena niska uprkos visokim dnevnicama
Dok su troškovi radne snage visoki, otkupna cijena šljive ostaje relativno niska.
Prema riječima Bakajlića, kilogram šljive trenutno se otkupljuje po cijeni od 0,45 do 0,60 KM.
Šljive koje se kupe sa zemlje uglavnom su lošijeg kvaliteta i završavaju u preradi, dok se plodovi ubrani direktno sa stabla tretiraju kao konzumno voće.
Vrućine i suša dodatno ugrozile rod
U Udruženju voćara Republike Srpske upozoravaju da su ovogodišnje visoke temperature i suša značajno utjecale na voćarsku proizvodnju.
U pojedinim krajevima šljive zbog visokih temperatura i nedostatka vode sazrijevaju prije vremena i počinju same opadati. Slična situacija zabilježena je i kod ranih sorti kruške.
Prema procjenama voćara, kvalitet dijela ovogodišnjeg roda bit će pogodan uglavnom za industrijsku preradu.
Bolje će proći proizvođači koji imaju sisteme za navodnjavanje i protivgradne mreže, ali i kod njih se očekuje da će prinos i kvalitet biti ispod uobičajenog nivoa.
Tako se ovogodišnja berba šljiva odvija uz paradoks: dnevnice su dostigle rekordne iznose, radnicima se nude prevoz i obroci, ali zainteresovanih berača i dalje nema dovoljno.
