Foto: sandzakpress.net
Nakon gotovo dvije decenije podjela, u Novom Pazaru napravljen je značajan korak ka institucionalnom objedinjavanju dvije islamske zajednice koje djeluju u Srbiji. Predstavnici Islamske zajednice u Srbiji i Islamske zajednice Srbije potpisali su temeljni sporazum kojim je otvoren put ka njihovom ujedinjenju.
Potpisivanje sporazuma predstavlja jedan od najznačajnijih događaja u višegodišnjem procesu nastojanja da muslimani u Srbiji ponovo djeluju unutar jedinstvene islamske institucije.
Dvije islamske zajednice u Srbiji djeluju od 2007. godine, kada je došlo do duboke institucionalne podjele koja je godinama opterećivala vjerski život Bošnjaka i drugih muslimana u Srbiji. O pitanju njihovog objedinjavanja razgovaralo se više puta, uključujući i ranije međunarodne inicijative, ali bez konačnog rješenja.
Prekretnica nakon višemjesečnih razgovora
Aktuelni proces dobio je novu dinamiku tokom 2026. godine. Muftija sandžački i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji Mevlud ef. Dudić objavio je principe za vraćanje jedinstva, nakon čega je reisu-l-ulema Islamske zajednice Srbije Senad ef. Halitović predstavio vlastitu Platformu o temeljnim načelima uspostavljanja jedinstvene Islamske zajednice u Republici Srbiji.
Halitovićeva platforma sadržavala je 18 načela, među kojima su ravnopravno učešće obje strane, formiranje prijelaznog tijela, zaštita postojećih prava i imovine te organizovanje slobodnih i transparentnih izbora nakon završetka prijelaznog perioda.
Istovremeno, dvije strane su imale različite poglede na način na koji bi proces trebalo provesti. Zbog toga je posebno značajno što je sada došlo do potpisivanja temeljnog sporazuma.
Šta sporazum znači?
Sporazum ne znači da su sve institucionalne procedure već završene niti da su preko noći ugašene postojeće strukture.
Njegov značaj je u tome što predstavlja formalni okvir za nastavak procesa ujedinjenja i otvara prostor za usaglašavanje pravnih, organizacionih, kadrovskih, imovinskih i drugih pitanja.
Upravo će ta pitanja biti među najzahtjevnijim u narednom periodu, jer obje postojeće strukture imaju svoje organe, ustanove, imovinu i članstvo.
Posebna pažnja u dosadašnjim prijedlozima posvećena je i prijelaznom periodu. Islamska zajednica Srbije je, između ostalog, predlagala formiranje prijelazne šure sa ravnopravnim učešćem predstavnika obje strane, koja bi pratila proces objedinjavanja i pripremila teren za buduće zajedničke izbore.
Od podjele do pokušaja jedinstva
Podjela iz 2007. godine ostavila je duboke posljedice u vjerskom i društvenom životu muslimana u Srbiji. Od tada su postojale Islamska zajednica Srbije i Islamska zajednica u Srbiji, sa različitim rukovodstvima i organizacionim strukturama.
Pokušaj objedinjavanja nije nov. Još 2011. godine vođeni su ozbiljni pregovori uz posredovanje Turske, Sarajeva i Beograda, ali tadašnji pokušaj nije rezultirao trajnim sporazumom. Historijski izvori bilježe da je i tada kao jedno od mogućih rješenja bilo predviđeno sjedište objedinjene zajednice u Novom Pazaru, uz posebnu vezu sa Sarajevom.
Današnji sporazum zato ima dodatnu težinu – predstavlja novi pokušaj da se višegodišnja podjela riješi kroz dogovor samih islamskih institucija.
Jedinstvo tek treba biti izgrađeno
Iako je potpisivanje sporazuma historijski korak, konačno ujedinjenje tek treba biti provedeno kroz niz konkretnih odluka i procedura.
Zbog toga je preciznije govoriti o početku formalnog procesa ujedinjenja, a ne o tome da je proces već završen.
Ako dogovor bude uspješno proveden, muslimani u Srbiji mogli bi nakon gotovo 20 godina ponovo dobiti jedinstvenu institucionalnu strukturu.
Za Bošnjake Sandžaka i muslimane širom Srbije, današnji događaj zato predstavlja potencijalno novu stranicu – stranicu koja bi, nakon godina podjela i međusobnih sporova, mogla voditi ka obnovi institucionalnog jedinstva.
