Raif Dizdarević, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih političara i diplomata bivše Jugoslavije, preminuo je danas u Sarajevu u 100. godini života. Tokom višedecenijske političke karijere obavljao je neke od najviših funkcija u tadašnjoj državi – bio je ministar vanjskih poslova, predsjednik Skupštine SFRJ i predsjednik Predsjedništva SFRJ.
Od Fojnice do najviših državnih funkcija
Raif Dizdarević rođen je 9. decembra 1926. godine u Fojnici. U Narodnooslobodilački pokret uključio se još kao sedamnaestogodišnjak, 1943. godine, a Drugi svjetski rat proveo je kao partizan.
Nakon rata ulazi u diplomatsku i političku službu. Obrazovao se na Visokoj diplomatskoj školi u Moskvi, a kao diplomata službovao je u ambasadama Jugoslavije u Bugarskoj, Sovjetskom Savezu i Čehoslovačkoj.
Njegova karijera postepeno je napredovala, a krajem sedamdesetih godina dolazi na jednu od najvažnijih funkcija u Bosni i Hercegovini.
Od 1978. do 1982. godine bio je predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Nakon toga prelazi na savezni nivo i postaje predsjednik Skupštine SFRJ.
Šef jugoslavenske diplomatije
Godine 1984. Dizdarević postaje savezni sekretar za vanjske poslove, odnosno ministar vanjskih poslova Jugoslavije.
Na toj funkciji predstavljao je zemlju u periodu složenih međunarodnih odnosa, hladnoratovskih podjela i snažnog djelovanja Pokreta nesvrstanih. Kao iskusan diplomata, učestvovao je u međunarodnim kontaktima i susretima s brojnim svjetskim državnicima.
Dizdarević je tako postao jedan od rijetkih političara iz Bosne i Hercegovine koji je obavljao najviše funkcije na saveznom nivou.
Na čelu Jugoslavije uoči njenog raspada
Vrhunac njegove političke karijere dogodio se 1988. godine.
U maju te godine izabran je za predsjednika Predsjedništva SFRJ, kolektivnog šefa države. Na toj funkciji ostao je do maja 1989. godine.
Bio je to period u kojem su se problemi tadašnje Jugoslavije sve više produbljivali – ekonomska kriza, politički sukobi i rast nacionalizma nagovještavali su događaje koji će samo nekoliko godina kasnije dovesti do raspada države.
Dizdarević je tako bio na čelu Jugoslavije u jednom od njenih posljednjih i najturbulentnijih perioda.
Ostao u Sarajevu tokom rata
Nakon povlačenja iz aktivne politike, Dizdarević je ostao u Sarajevu. Tokom rata u Bosni i Hercegovini nije napustio opkoljeni grad, već je zajedno sa svojim sugrađanima proživio ratne godine.
Kasnije se posvetio pisanju i svjedočenju o vremenu u kojem je učestvovao kao jedan od najviših jugoslavenskih funkcionera.
Posebno je značajna njegova knjiga „Od smrti Tita do smrti Jugoslavije“, u kojoj je iz vlastite perspektive govorio o političkim procesima, sukobima i događajima koji su prethodili raspadu Jugoslavije.
Objavio je i djelo „Vrijeme koje se pamti“, kao i druge memoarske zapise.
Svjedok jedne epohe
Dizdarević je tokom života bio neposredni svjedok gotovo cijelog perioda postojanja socijalističke Jugoslavije – od Narodnooslobodilačke borbe, preko izgradnje države i hladnog rata, do političke krize i raspada federacije.
Bio je jedini političar iz Bosne i Hercegovine koji je obavljao tri izuzetno važne funkcije na saveznom nivou: savezni sekretar za vanjske poslove, predsjednik Skupštine SFRJ i predsjednik Predsjedništva SFRJ.
Njegov život zato predstavlja svojevrsno svjedočanstvo o gotovo cijelom jednom historijskom periodu.
Raif Dizdarević preminuo je 2. septembra 2026. godine u Sarajevu, nekoliko mjeseci prije svog 100. rođendana.
