Foto: pixnio.com
Kamioni koji posipaju so po cestama prizor su koji obično povezujemo sa zimom, snijegom i poledicom. Međutim, u Nizozemskoj se ovih dana mogu vidjeti i usred ljeta – i to dok temperature zraka dosežu gotovo 40 stepeni.
Razlog nije borba protiv poledice, već pokušaj zaštite asfalta od ekstremne toplote.
Tokom velikih vrućina temperatura površine ceste može biti znatno viša od temperature zraka. U Nizozemskoj su na pojedinim mjestima izmjerene temperature asfalta koje su prelazile 50 stepeni, dok je državna služba Rijkswaterstaat na nekim lokacijama bilježila vrijednosti oko 50 stepeni.
Problem nastaje kada se asfalt zbog visokih temperatura počne omekšavati. Posebno su osjetljivi kružni tokovi, raskrsnice i druge dionice na kojima vozila često koče, ubrzavaju i skreću.
Pod pritiskom saobraćaja tako zagrijan asfalt može početi da se deformiše, stvaraju se kolotrazi, a bitumen može izaći na površinu i učiniti kolovoz ljepljivim.
Zašto onda posipaju so?
Pojedine nizozemske lokalne vlasti koriste tanki sloj soli kao jednu od mjera za zaštitu asfalta. Objašnjenje je povezano s vlagom: so privlači vlagu, a vlaženje i isparavanje mogu imati rashlađujući efekat na površinu ceste. U Hilversumu su, naprimjer, tokom velikih vrućina korištena vozila za posipanje soli upravo s ciljem da se smanji zagrijavanje i spriječi oštećenje asfalta.
Slične intervencije zabilježene su i u drugim nizozemskim gradovima i općinama. U Vlaardingenu je so korištena kako bi se smanjila ljepljivost i deformacija asfalta na prometnim dionicama.
Ipak, ova praksa nije bez kontroverzi. Stručnjaci upozoravaju da je naučna podloga za posipanje soli tokom velikih vrućina još uvijek ograničena. Istraživači s TU Delfta naveli su da je riječ o pristupu koji neke lokalne vlasti primjenjuju, ali da za njegovu učinkovitost nema dovoljno čvrstih naučnih dokaza.
Zanimljivo je i da državna služba Rijkswaterstaat ne primjenjuje ovu metodu na nizozemskim autocestama. Veliki dio autocesta izgrađen je od posebne vrste vrlo poroznog asfalta, poznatog kao ZOAB, koji ima drugačije karakteristike i manje je pogodan za ovakvu intervenciju.
Problem koji donose sve veće temperature
Nizozemska se posljednjih godina sve češće suočava s ekstremno toplim danima. Prema podacima tamošnjeg meteorološkog zavoda KNMI, temperatura od najmanje 35 stepeni smatra se ekstremno toplim danom, a takvi dani danas se pojavljuju znatno češće nego u prošlosti.
U augustu ove godine u Nizozemskoj su izmjerene temperature i do 37,7 stepeni, a KNMI navodi da je 14. augusta u Westdorpeu zabilježeno upravo toliko.
Zbog toga se problem visokih temperatura više ne odnosi samo na ljude, poljoprivredu i potrošnju energije. Ekstremne vrućine predstavljaju izazov i za infrastrukturu, uključujući ceste.
Prizor kamiona koji usred ljeta posipa so po cesti zato na prvi pogled djeluje potpuno nelogično. Ipak, iza njega stoji pokušaj da se asfalt zaštiti od posljedica ekstremnih temperatura – i podsjetnik da se infrastruktura u Evropi sve češće mora prilagođavati vremenskim uslovima koji su nekada bili rijetkost.
