Foto: Makova hiža u Stocu (Aljazeera Balkans)
Mak Dizdar i dalje nema svoju ulicu u rodnom Stocu. Iako gradonačelnik Stjepan Bošković tvrdi da nikada nije službeno podnesena inicijativa za ulicu ili drugi javni prostor koji bi nosio ime velikog pjesnika, dostupni podaci pokazuju da je pitanje Makovog imena u Stocu pokretano više puta – a posljednji konkretan prijedlog upućen je Gradskom vijeću još 2025. godine.
U Stocu ima ulica koje nose imena knezova, banova, kraljeva i drugih historijskih ličnosti. Ima i onih posvećenih svecima.
Ali nema ulice Maka Dizdara.
Čovjeka rođenog u Stocu, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika i autora „Kamenog spavača“, djela koje je stećke, srednjovjekovnu Bosnu i njenu kulturnu baštinu pretvorilo u poeziju koja je odavno prešla granice Bosne i Hercegovine.
Ipak, priča o tome da u Stocu nikada nije bilo inicijative za ulicu Maka Dizdara nije tako jednostavna.
Inicijativa je bilo i ranije
Još 2017. godine, kada je pitanje Makove ulice u Stocu bilo aktuelizirano tokom manifestacije „Slovo Gorčina“, tadašnji vijećnik SDA u Općinskom vijeću Stolac Haris Baljić govorio je o mogućnosti da neka ulica ili trg ponese Makovo ime.
Tada je za Klix kazao da odluku o promjeni naziva ulica donosi Općinsko vijeće natpolovičnom većinom, te da bi za takvu inicijativu bila potrebna i podrška tadašnje vladajuće većine.
Dakle, tema nije bila nepoznata stolačkim vlastima.
Štaviše, još 2020. godine tadašnji kandidat za načelnika Stoca, Salmir Kaplan, u intervjuu za Klix među problemima u gradu naveo je i činjenicu da Mak Dizdar i Nijaz Duraković nemaju ulicu u Stocu.
Nova inicijativa stigla 2025. godine
Međutim, najvažniji podatak dolazi iz prošle godine.
Portal Glas Stoca objavio je 18. augusta 2025. da je grupa građana i aktivista okupljenih oko inicijative „Stolac Glasno“ uputila Gradskom vijeću Stolac građansku inicijativu za imenovanje ulica.
Na listi predloženih imena bila je i Ulica Maka Dizdara.
Uz Makovo ime, građani su predložili i nazive ulica posvećene drugim ličnostima povezanim sa Stocem i njegovom historijom, među kojima su Hamid Dizdar, Alija Isaković, Nijaz Duraković, Džafer Obradović, kralj Tvrtko I Kotromanić, Stjepan Vukčić Kosača i druge ličnosti.
To je posebno važno jer pokazuje da tvrdnja da „nikada nije bilo inicijative“ ne može biti predstavljena bez dodatnog pojašnjenja.
Postoji javno dokumentirana građanska inicijativa iz 2025. godine u kojoj se izričito traži ulica Maka Dizdara.
Pa šta se dogodilo s inicijativom?
Upravo tu priča postaje zanimljivija.
Ako je inicijativa za imenovanje ulica, uključujući i ulicu Maka Dizdara, upućena Gradskom vijeću Stolac u augustu 2025. godine, onda je legitimno pitati:
Je li inicijativa razmatrana?
Je li stavljena na dnevni red Gradskog vijeća?
Je li o njoj glasano?
Ako jeste – kakav je bio ishod?
I, možda najvažnije, ako nije prihvaćena, zbog čega nije?
Na ova pitanja javnost Stoca zaslužuje jasan odgovor.
Jer nije isto reći da „nikada nije bilo inicijative“ i reći da je inicijativa postojala, ali nije dobila potrebnu proceduru ili podršku.
Stolac i Mak – veza koja se teško može ignorisati
Mak Dizdar nije tek jedna od brojnih ličnosti koje bi mogle dobiti ulicu u nekom gradu.
On je jedan od simbola Stoca.
Rođen je u ovom gradu, a njegovo književno stvaralaštvo duboko je povezano s prostorom Hercegovine, stećcima i srednjovjekovnom Bosnom.
Njegov „Kameni spavač“ postao je jedno od najvažnijih djela bosanskohercegovačke književnosti.
Paradoks da njegov rodni grad nema ulicu, trg, park ili drugi značajan javni prostor koji nosi njegovo ime nije nov.
O tome se javno govorilo najmanje od 2017. godine, kada su organizatori „Slova Gorčina“ upravo u Stocu ukazivali na činjenicu da grad nije imao ulicu, trg, školu ili park posvećen svom najpoznatijem književniku.
A tema nije nestala ni godinama kasnije. U junu 2025. godine Glas Stoca ponovo je otvorio pitanje: „Stolac šuti, a Mak govori – gdje je ulica njegovog imena?“
Samo dva mjeseca kasnije stigla je i konkretna građanska inicijativa.
Nije problem samo u jednoj ulici
Zato bi cijelu priču bilo pogrešno svesti samo na pitanje jedne table s nazivom ulice.
Imena ulica govore o tome kako jedan grad pamti svoju prošlost i koje ljude smatra dijelom vlastitog identiteta.
A kada je riječ o Stocu, teško je pronaći ime koje je toliko snažno povezano s kulturnim identitetom grada kao što je ime Maka Dizdara.
To ne znači da bi svaka historijska ili kulturna ličnost trebala dobiti ulicu. Ali znači da bi prijedlog da rodni grad jednog od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika po njemu nazove jednu ulicu barem trebao dobiti ozbiljnu javnu i institucionalnu raspravu.
I zato danas možda više nije ključno pitanje:
„Zašto Stolac nema ulicu Maka Dizdara?“
Pravo pitanje glasi:
„Šta se dogodilo s inicijativama koje su za takvu ulicu već podnesene?“
Odgovor na to pitanje mogao bi mnogo više reći o odnosu Stoca prema vlastitoj kulturnoj baštini nego sama činjenica da Makova ulica još ne postoji.
Jer Mak Dizdar je Stocu već dao ono što nijedna ulica ne može dati – dao mu je mjesto u književnosti.
Sada je red na Stolac da pokaže želi li njegovo ime trajno sačuvati i u vlastitom javnom prostoru.
Ne samo zbog Maka već zbog Stoca !
